Traži mjere nakon vrha vala i optužuje iako uopće ne prati brojeve

Očigledno još nismo na vrhuncu ovog drugog vala jer svakodnevno čujemo i čitamo iz medija da se broj novozaraženih konstantno povećava.
No, ako slušate Vladu, Stožer i neke znanstvenike iz znanstvenog vijeća koje savjetuje Vladu RH, onda ćete vidjeti da je po njima situacija pod kontrolom, što naravno nije točno. Drugim riječima, najgore što se Hrvatskoj moglo dogoditi je da je sada ispolitizirala ovu zdravstvenu krizu oko pandemije, a, nažalost, moram primijetiti da smo na “jako dobrom putu” da nam se uskoro dogodi ono što se dogodilo i u SAD-u od početka ove pandemije, a to je da je pandemija u potpunosti polarizirala naše društvo.

Hrvatska je od početka/sredine listopada ove godine definitivno preuzela švedski model. Problem je jedino u tome što jedan veliki broj građana RH nije savjestan, nema empatiju i totalno ignorira ovu pandemiju. Po meni je to zabrinjavajuća vijest, kaže Štagljar i dodaje: – Ako pitate vrsne svjetske epidemiologe što misle o švedskom modelu, njih cca 95% će vam reći da je on loš jer nije human, a također niti ekonomski isplativ.

Ali, htio bih napomenuti da uvođenje strogih mjere predstavlja humani i etičan čin, koji je pritom i medicinski opravdan jer će spasiti mnogobrojne živote ljudi koji inače ne bi umrli da se nisu zarazili ovim virusom.

Izvor: Jutarnji list

Baš je tada već prošao vrhunac drugoga vala i lockdown je izbjegnut.
Upravo grupa znanstvenika potpisnika Apela 26 i pridruženi članovi željeli su ispolitizirati situaciju. Do polarizacije društva nije došlo jer je narod prepoznao namjere zastašivača. Narod ima samo jedan cilj, a to je stari, normalni život.
Znanstvenik Štagljar priznaje da je Hrvatska odabrala ‘švedski model’ i da napori znanstvenika zagovaratelja strogih mjera nisu urodili plodom. Ima pogrešne ideje o uspjehu švedskog modela.
Ponavlja dogmu zagovornika oštrih mjera da su one u stvari ‘humane’. Isto je govorio i kineski dopisni akademik Rudan: ‘Kinezi postupili humano’. Neprhvatljivo je da znanstvenici koji žive u inozemstvu za hrvatske građane traže najoštrije mjere, pogotovo ako se veže uz njihove poslovne interese. U slučaju znanstvenika Štagljara to je prekid i možebitni nastavak kliničkog istraživanja njegova ‘lijeka za rak’ u Hrvatskoj.