20-30 posto ljudi se bori za život nakon zaraze koronavirusom

U Brelima ljetuje već 21 godinu pa smo s njim uspjeli porazgovarati o koronavirusu, cjepivu i lijekovima protiv korone, najavljenom drugom valu pandemije i najboljem načinu za suzbijanje širenja ovog virusa.

Najveći broj ljudi zaražen koronavirusom ozdravi sam od sebe, odnosno 60 do 70 posto ljudi kojima je imunološki sustav dovoljno snažan, jednostavno izbaci taj virus iz tijela i najveći znak zdravlja je pojava velikog titra antitijela protiv koronavirusa na temelju čega znamo da je čovjek ozdravio. Međutim, ostalih 20 do 30 posto ljudi imaju simptome korone i bore se za život i sada je pitanje zašto je toliki manji postotak ljudi smrtonosno ugrožen?

Mi smo direktno u prvoj pandemiji i u cijelom svijetu se dnevno zarazi skoro 300 tisuća ljudi. U Hrvatskoj su kolege znanstvenici napravili serološke testove nakon što smo izradili genetske testove, a koji su pokazali da je značajno veći broj ljudi koji su imali kontakt s virusom jer su stvorili protutijela i to je u prosjeku od 1 do 2 posto populacije, što je od 40 do 80 tisuća ljudi, i to je bilo u lipnju kada je broj zaraženih u Hrvatskoj bio 3000.

… jer ako se društvo opusti i ne shvati da se događa širenje i ako ne radimo testiranja i ne provodimo epidemiološke mjere, onda se događa da se u dva tjedna virus više ne može iskontrolirati kao što je bilo u talijanskom Bergamu ili kao što se sada događa u Americi u kojoj je 160 tisuća mrtvih i 4,6 milijuna zaraženih što je više od jedne Hrvatske.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Znanstvenik daje intervju u Brelima u ležernoj atmosferi za razliku od atmosfere u Njemačkoj gdje živi i radi.
Znanstvenik Đikić sugerira da se 20-30 posto ljudi bori za život nakon zaraze koronavirusom. To nije točno.
Znanstvenik Đikić procjenjuje tzv. “tamni faktor”, stvarni broj zaraženih ljudi u odnosu na one koji su službeno evidentirani. Kasnije će on i neki drugi znanstvenici negirati utjecaj tih zaraženih i imunih na tijek epidemije. Ova je tvrdnja i u izravnoj kontradikciji s prethodnom, jer bi po tome ispalo da se 8000-24000 ljudi u Hrvatskoj “borilo za život”, a do tog trenutka je u bolnice u Hrvatskoj bilo primljeno oko 1000 ljudi, od kojih većina nije bila u teškom stanju.
S odmora u Brelima znanstvenik Đikić opušteno poručuje da nema opuštanja kako nam se ne bi dogodio Bergamo ili Amerika.