Dr. Branko Kolarić, epidemiolog je Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Stupanj doktora znanosti u polju javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, grani epidemiologija stekao je 2007. godine. U zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je 2012. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2014. godine. Voditelj je Službe za javnozdravstvenu gerontologiju pri Referentnom centru MZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba.

27.03.2020.
Lockdown je dobar za ljudske odnose.
A koliko će ova situacija utjecati na osviještenost ljudi po pitanju pravilnije prehrane, higijene, ali i na odmicanje od materijalnoga? „Ovo će sigurno promijeniti svijet, a nadam se i za materijalno. Sociološki ćemo se promijeniti – neki će imati ljepši odnos, bit će upućeniji jedni na druge. Već je sada tako“, odgovara dr. Kolarić.

Izvor: Poduckun.net

Dr. Kolarić Smatra da lockdown pozitivno djeluje na ljudske odnose, i primjećuje napredak već tada. Zaista čudno razmišljanje dok je cijela nacija u šoku i traumi. Ili su neki ljudi dočekali svojih 5 minuta?

Predstavljen “Andrija”

14.04.2020.
Potaknuo je kreiranje Andrije, jedinog takvog projekta u svijetu, jer voli matematiku i brojeve: „Kad je stvarno krenula epidemija, gledao sam svoje kolege koji su odgovarali na stotine poziva, a ova platforma može odgovarati na desetke tisuća upita. Kad razgovaramo je li bolje razgovarati s liječnikom ili digitalnim asistentom, ali naravno da je bolje da ljudi dobiju pomoć prije.“

No, kako se upravo Branko Kolarić našao u timu koji je kreirao Andriju. – Da, pa evo ovako. Za početak u epidemiologiju sam završio jer sam jako volio matematiku, informatiku i statistiku, a znao sam da ću studirati medicinu – kaže Kolarić , čiji je put tako i išao, završio je zagrebački MIOC, te potom u Zagrebu upisao medicinu. – Tijekom studija pomalo sam bio tužan jer nema više brojeva, no na petoj godini sam slušao epidemiologiju i shvatio sam da je to taj spoj medicine i brojeva. Tako se ja zapravo cijeli život bavim bazama podataka, analizama, izradama epidemijskih krivulja i znanstvenim dijelom epidemiologije, ujedno sam i trener epidemiologije u europskom CDC-ju – kaže Kolarić i nastavlja – u tom smislu i imam niz kontakata s ljudima raznih struka.
Izvor: Večernji

Projekt Andrija nikada nije zaživio.

Koliko god cijenimo ljubav Kolarića prema brojevima, matematici, statistici i analizama to je nešto što je kod njega izostalo u ovoj pandemiji. Šteta a mogao je dati puno više od pukog zastrašivanja.

25.04.2020.
Trenutno se procjenjuje da je njegov letalitet negdje između 0,5% i 3%. Za španjolsku gripu procjenjuje se da je imala smrtnost negdje između 10% i 20%. No to je procijenjeno na temelju povijesnih podataka.

„Neke zemlje s jačom fizičkom izolacijom od ostatka svijeta, poput Islanda ili Novog Zelanda koji su otočne zemlje, možda mogu strogim mjerama, uključujući i zatvaranje granica, potpuno iskorijeniti virus iz svoje populacije, međutim, to je nemoguće za cijeli svijet. Drugim riječima, virus će u većini zemalja, ovisno o mjerama, ponovno izbijati iz žarišta u kojima nije potpuno eliminiran“, kaže naš epidemiolog.

Izvor: Index

Dr. Kolarić precjenjuje letalitet koronavirusa.
Zero covid strategiju smatra jedino i to upitno mogućom na otočnim zemljama poput Novog Zelanda ili Islanda.

01.05.2020.
Epidemiolog Kolarić kaže da je puno boravio u Švedskoj tako da je imao prilike jasno vidjeti razlike u kulturi koje su ključne za funkcioniranje švedskog pristupa. „Oni nemaju navike čestog roštiljanja, slavljenja rođendana i partijanja u velikim grupama. Njih također nećete vidjeti u sva doba dana masovno na kavama. To ne znači da nešto nije kako treba s njima ili s nama. To je jednostavno razlika u kulturi“, kaže epidemiolog.

Izvor: Index

Švedska je kako je rekao znanstvenik Rudan imala sreće a epidemiolog Kolarić smatra da je roštiljanje razlog tome.

10.05.2020.
Kako ste se vi osobno štitili od virusa – jeste li kao epidemiolog provodili strože mjere od običnih građana?
Nisam, to bi bilo licemjerno: koristio sam samo ono što smo propisivali građanima ili manje od toga. Prije dva tjedna, kada sam se na blagajni lokalne trgovine pohvalio da plaćam beskontaktno, blagajnica mi je rekla: „Mogli biste i masku nositi.“ Bio sam neizmjerno sretan i dirnut jer sam shvatio da smo mi dobro odradili posao, da su mjere dobro medijski prenesene te da ih se ljudi zdušno pridržavaju. Općenito, kao epidemiolog, ja se manje bojim zaraznih bolesti nego što je uobičajeno. To je valjda profesionalna deformacija.”

Izvor: Večernji

Epidemiolog Kolarić smatra da je licemjerno da se on strogo drži mjera pa ne nosi masku u dućanu i iznimno je dirnut jer ga je blagajnica upozorila. On sam ni dva mjeseca ranije smatrao je da maske NISU neophodne.

24.06.2020.
„Opet imamo nekoliko desetaka novozaraženih dnevno. Počeli smo se ponašati kao da se ništa ne događa… Dogodilo nam se to da više ne vjerujemo da se možemo zaraziti. Očekujem da će dnevni brojevi zaraženih narednih dana biti 50, 60, pa i 100. Da, moglo bi biti i troznamenkastih“, komentirao je porast novooboljelih posljednjih dana, uključujući i incident na teniskom turniru u Zadru.

Kolarić kaže i to da značajne promjene u virusu nema, da nam je sada puno toga jasnije u vezi virusa nego na početku pandemije i da stoga ima smisla odluka da više nema zatvaranja, što je dovelo dotle da smo skoro sasvim eliminirali virus iz svoje okoline. Rekao je da je moguće smanjivanje broja zaraženih čak i bez „lockdowna“.

„Virusi se ljeti naprosto slabije šire i možda zbog toga imamo nešto manje težih slučajeva“, rekao je kako on tumači sadašnju situaciju u Hrvatskoj.
„Nažalost, kod nas se epidemiološka slika pogoršala. Zaražene su mlađe osobe koje imaju nešto lakšu kliničku sliku ili je nemaju. Kad se zaraze nešto stariji ljudi, obično zaraze u bolnici i ima više smrtnih ishoda“

Izvor: N1

Troznamenkaste brojke nisu se dogodile još skoro mjesec dana. Ovdje se pokazalo ono što će kasnije biti očito, da epidemiolog Kolarić koji voli matematiku, ne barata dobro epidemijskim brojevima.
Epidemiolog Kolarić daje kontradiktorne izjave pa nam stvarno nije jasno je li situacija sada bolja radi ljeta ili se ipak pogoršala.

25.06.2020.
Komentirao je i prognozu o gotovo 1500 umrlih u Hrvatskoj do 1. listopada.
“Dosta strašno… Matematički modeli koji se rade, jako ovise o podacima koji su aktualni. Da ste prije par dana pogledali taj model, bilo bi možda 200 mrtvih. Zavisi kako će se razvijati situacija u narednom periodu. Nije to najgori scenarij, može biti i gore”, rekao je epidemiolog.

Procjena o 1500 mrtvih u Hrvatskoj nije najgora. Može biti i gore.

“Mi to ne radimo nekontroliranjem epidemije jer to dovodi do smrti i kolapsa sustava, što smo mogli vidjeti u Švedskoj”, istaknuo je Kolarić.

Izvor: T-Portal

Prvog listopada zabilježena su kumulativno 284 smrtna slučaja. Srećom nije bilo gore od 1500 kako je najavio epidemiolog.
Švedska nije imala nekontroliranu epidemiju niti je bila blizu kolapsa sustava. Epidemiolog Kolarić se pridružio glasnoj opoziciji “švedskog modela” iznoseći potpune neistine.

26.06.2020.
Epidemiolog HZJZ-a Branko Kolarić  kazao je kako je dosad bilo različitih polemika oko nošenja maske. “Danas znamo da fizička barijera ispred usta i nosa sprečava širenje kapljica i smanjuje rizik od prijenosa virusa. Ja bih rekao da smo se svi mi kao građani opustili u ovih nekoliko tjedana i počeli se ponašati kao da epidemije nikad nije bilo”, ocijenio je.

Izvor: Vlada.gov.hr

Tri mjeseca ranije epidemiolog je smatrao da maske ne pomažu kod kapljičnog prijenosa. Sada zna više. Još nije naučio da se virus širi pretežito aerosolno.

09.07.2020.
„Mene je iznenadio ovaj broj zaraženih, očekivao sam da će ipak nešto manje biti, ovo skoro 100 svaki dan baš i nije mi drago čuti i vidjeti … stvarno sam očekivao da ćemo imati manje zaražavanja preko ljeta.“
Izvor: Z1

Tipično za prof. Kolarića, slabo prati brojeve i gubi se u vlastitim kontradikcijama. Za početak, samo je jedan u razdoblju prije emisije broj bio blizu 100, nikako svaki dan. Ali samo 15 dana ranije je rekao da „idućih dana očekuje troznamenkaste brojeve“. Nažalost moramo reći da prof. Kolarić naprosto iznosi neistine.

09.07.2020.
Zašto objavljivanje brojeva zaraženih? „To ne znam zašto svaki dan se treba objavljivati … u stvari znam, mogu imati neku ideju: to drži pažnju i treba držati … dakle ljudima treba reći da ima zaraženih, da ih ima bolesnih, da svi znamo da nešto trebamo raditi.“
Izvor: Z1

Dolaskom godišnjih odmora prof. Kolarić se opušta i iskreno govori čemu služi dnevno objavljivanje broja zaraženih, iako je samo dvadeset dana ranije stvarao paniku oko njih.

09.07.2020.
„Da nismo napravili restriktivne mjere, umrlo bi [u proljeće] 1.000-1.500 ljudi u Hrvatskoj.“
Izvor: Z1

Prof. Kolarić kao i obično prenaglašava važnost restriktivnih mjera, a brojevi mu nisu jača strana. Već pri uvođenju restriktivnih mjera reprodukcijski faktor je padao ispod 1 i epidemija se zbog dolaska proljeća nije mogla razviti.

09.07.2020.
„Širenje aerosolom sigurno nije dominantan način prijenosa … mi smo vidjeli, kad smo poduzeli mjere za virus koji se širi kapljičnim putem, mi smo virus eliminirali praktički u Hrvatskoj.“
Izvor: Z1

Dugo nakon što je već bilo poznato da se virus dominantno širi aerosolom, prof. Kolarić u to ne vjeruje. Smatra da su mjere eliminirale virus iako je epidemija u cijeloj Europi spala dolaskom proljeća. Možemo li smatrati da, kad prof. Kolarić sazna da se virus širi aerosolom više neće smatrati da mjere iz proljeća funkcioniraju, budući da su one radile samo za kapljično širenje?

09.07.2020.
„Za mene je besmislena mogućnost da je ovaj virus proizveden u laboratoriju.“

Izvor: Z1

Kasnije se pokazalo da je lako moguće da je virus proizveden u laboratoriju, ali čak i kad se manje znalo, ta mogućnost nije bila „besmislena“. Takvu teoriju su dugo vremena širili znanstvenici bliski Kini. Ovdje prof. Kolarić jasno zastupa kinesku teoriju. Možda nije ni čudo s obzirom na prijateljske kontakte s kineskom kovid znanošću, vjerojatno preko svog mentora, kineskog akademika Rudana:

09.07.2020.
„Očekujem povećanje epidemije u jesen … ali ja za online nastavu sigurno neću biti, ja volim kontakt sa svojim studentima uživo, mi imamo neku drugu interakciju.“
Izvor: Z1

Prof. Kolarić nije za online nastavu, ali uskoro mijenja ploču. Zanimljivo je da nije za online nastavu ne zbog epidemioloških razloga, nego zbog onoga što on voli.

17.08.2020.
Branko Kolarić, voditelj službe za javno zdravstvo NZJZ-a “Andrija Štampar” i epidemiolog iz Vladina Znanstvenog savjeta za COVID-19, rekao je da na jesen ponovno treba razmisliti o radu od kuće gdje god je to moguće te podržava da učenici starijeg uzrasta prate nastavu online. Po njemu je mjera koja bi nas najviše mogla spasiti na jesen – držanje distance.

Izvor: 24 sata

Epidemiolog Kolarić podržava online nastavu i time započinje svoju kampanju protiv djece u školama.

22.08.2020.
Što mislite o švedskom modelu borbe protiv korone?

– Ne slažem se s takvim pristupom. Bili su izrazito surovi prema osobama u domovima za starije. Ja vodim Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba, te sam posebno vezan uz tu populaciju. Ne bih volio živjeti u društvu gdje me u starijoj dobi može zateći takva sudbina. Meni je solidarnost izrazito visoko u sustavu vrijednosti, bez patetičnog prizvuka.

Izvor: Novi list

Kao voditelj centra za zaštitu zdravlja starijih osoba nije se proslavio u čuvanju zdravlja starijih osoba u ovoj krizi. Nevjerojatne optužbe za prijateljsku i naprednu zemlju optužujući iz za ‘surovost’ prema starijima, praktički ubojstva.

22.08.2020.
Član Vladina Znanstvenog savjeta: “Čudi me čuđenje oko preporuke da se maske nose i na otvorenom.”

Izvor: Jutarnji

Nas čudi epidemiologovo čuđenje čuđenju oko maski na otvorenom.

07.09.2020.
Igor Rudan:
“Svojedobno sam formalno i neformalno mentorirao, ali i ulagao sredstva iz projekata u međunarodnu izobrazbu dva sjajna mlada epidemiologa, Ozrena Polašeka i Branka Kolarića. Petnaestak godina kasnije, teško mi je opisati zadovoljstvo kada vidim kako se obojica dobro snalaze u svojim ulogama, te su me proteklih nekoliko mjeseci sasvim rasteretili od objašnjavanja razvoja pandemije u hrvatskom medijskom prostoru.”

Izvor: Facebook zid Igora Rudana

Ovdje vidimo odnose u grupi zagovornika oštrih mjera. Znanstvenik Rudan se smatra vođom koji „objašnjava razvoj pandemije u hrvatskom medijskom prostoru“, a dok on ne nastupa, zamjenjuju ga njegovi puleni. Stoga tako treba tumačiti izjave prof. Kolarića.

23.10.2020.
Napominje da se za pandemiju ovakvih razmjera nijedan sustav ne može pripremiti: “Nije broj umrlih ključan jer više ljudi umire od upale pluća ili tuberkuloze nego što je umrlo u godinu dana od covida. No epidemija je opasna jer uništi zdravstveni sustav, to je glavna stvar zašto ovo radimo, bez zdravstvenog sustava ne možemo funkcionirati kao društvo”, kazao je.

Ključna je udaljenost, ponavlja, i dodaje: “Istra i sjeverna Hrvatska su dugo vremena imale mali broj jer su to inače područja s najvećim BDP-om, kultura življenja je možda malo drugačija.”

Izvor: N1

Nije ključan broj umrlih, kaže epidemiolog? Više ljudi umire od tuberkuloze, kaže. Glavna stvar zašto ovo radimo je zaštita zdravstvenog sustava. Epidemiologu Kolariću će, nakon što se ispostavi da zdravstveni sustav može izdržati, ipak postati ključan broj umrlih i to isključivo od Covid-19, ostali uzroci ipak nisu toliko bitni.
Ključna je kultura mantra je kojom se opravdava neznanje zastrašivača. Ako mjere ne funkcioniraju onda je do kulture.

27.10.2020.
„Bilo bi super da je to tako, ali nisam optimističan da su mjere već donijele takav rezultat. Tri do četiri tjedna je potrebno da mjere pokažu djelovanje, a jedan tjedan da se uopće uvedu“, dodao je Kolarić za N1. „Nema racionalnog objašnjenja zašto je danas u Zagrebu toliko manje zaraženih.”

Izvor: Jutarnji list

Bilo bi super da epidemiolog Kolarić kao stručnjak ipak ponudi neko objašnjenje. To mu je posao.
Najvažnije je zapamtiti da mjere ne donose rezultat odmah nego za tri do četiri tjedna. Nešto što će epidemiolog brzo zaboraviti, njegovi kolege zastrašitelji također.

27.10.2020.
Naravno da mislim da bi trebalo uvesti strože mjere jer ove ne mogu biti dovoljne s obzirom na proširenost virusa u populaciji’, kaže Kolarić

Policijski sat je krajnja mogućnost. „Tada smo imali čvrst set mjera i uspjeli smo praktički eliminirati virus iz populacije. Ako nam se uruši zdravstveni sustav zbog prevelikog opterećenja Covid pacijentima posljedice po zdravlje ljudi, ali isto tako i za gospodarstvo, bit će puno veće nego one od uvođenja adekvatnih mjera“, naglasio je.

Izvor: Net

Naravno da trebaju strože mjere. Može možda i policijski sat. No te sve mjere pokazalo se ne utječu na smanjenje broja slučajeva nego samo vrlo kratko odgode neizbježno. Policijski sat kao epidemiološka metoda srećom u Hrvatskoj nije nikad isprobana.

09.11.2020.
Na pitanje hoće li doista kolektivni imunitet biti dosegnut brzo, kako neki tvrde, odgovara da neće.

“Nažalost, nismo proveli kvalitetno serološko istraživanje (dovoljne veličine reprezentativnog uzorka) da bismo znali broj ljudi koji su bili zaraženi, tako da su navodi o stotinama tisuća samo nagađanja. Ne znamo koliko dugo traje imunitet da bismo se uopće pouzdali u kolektivni imunitet kao rješenje ove pandemije” – zaključuje.

Izvor: 24 sata

Epidemiolog Kolarić žali za neprovedenim serološkim istraživanjem a pripada struji koja se opirala tome. Upravo zbog velikog broja preboljelih 20-ak dana od izjave počinje pad broja novozaraženih.

12.11.2020.
ZG News: Neki epidemiolozi govore da smo na vrhuncu epidemije koronavirusa, da će se brojke zaraženih početi smanjivati, što vi mislite, u kojoj smo fazi s pandemijom i kakav joj tijek predviđate?

“Ne mislim da smo na vrhu, čak ni da smo blizu vrha epidemije. Kada ne bismo provodili protuepidemijske mjere, imali bismo daleko veći broj zaraženih, a broj aktivnih slučajeva mogao bi prijeći i preko 250.000. Već smo vidjeli da se uvođenjem strožih mjera broj novozaraženih smanjuje, a dolaskom jeseni i zime broj zaraženih se povećava. Stoga mislim da sada trebamo uvesti strože mjere kako bismo smanjili broj novozaraženih na 100 osoba dnevno u Hrvatskoj i nakon toka ublažiti mjere. Balans između strožih i blažih mjera je ono s čime ćemo morati živjeti idućih nekoliko mjeseci.”

Izvor: Nacional

Oko dva tjedna od vrhunca vala epidemiolog ne vjeruje da smo blizu vrha. Broj aktivnih slučajeva na vrhuncu je bio 10 puta manji od procjene stručnjaka. Treba ponoviti,10 puta manji!
Epidemiolog Kolarić bi popuštao stroge mjere tek na 100 novozaraženih osoba dnevno.

19.11.2020.
“Ja sam za još neke mjere. Da se privremeno škole razmjesti, da se ide na hibridnu nastavu, da se zatvore sportske aktivnosti na 3-4 tjedna, pitanje ugostiteljskih aktivnosti – da se također zatvore na 3-4 tjedna”, ističe Kolarić.

Kaže kako donošenje mjera nije jednostavno i kompleksno je pitanje.

“Broj zaraženih je visok i prevelik je broj na dnevnoj razini. Vidimo da nam mjere koje imamo nisu dovoljne”, rekao je. 

“Rasprava bi se trebala svoditi u tom smjeru kako da smanjimo broj zaraženih, a ne da počnemo prozivati nekoga više ili manje. Neke projekcije su bi da bi taj broj i dalje mogao rasti sljedećih mjesec dana, ako ne bismo uveli neke efikasnije mjere”, kazao je.

“Nekoliko dana treba da se mjere uhodaju. Da se nitko i ne zarazi danas, mi ćemo iduća dva tjedna imati zaražene.“

Izvor: N1

Epidemiolog Kolarić bi zatvarao poslove, škole i sport.
Po njegovim projekcijama broj novozaraženih trebao bi rasti još barem mjesec dana iako za desetak dana od izjave dostiže vrhunac.
Jako dobro kaže da mjere ne daju rezultate odmah, treba barem dva tjedna „se uhodaju“. To će on i drugi zastrašivači brzo zaboraviti i tvrditi da mjere donose rezultate odmah.

25.11.2020.
„Epidemiolog Branko Kolarić pozdravlja uvođenje strožih mjera u Hrvatskoj. Dapače, kaže da nam u ovom trenutku trebaju najstrože koje Hrvatska može podnijeti.“

Izvor: Novi list

Najstrože mjere naravno uključuju i policijski sat o kojem je ranije maštao. Hrvatska nije uvela stroge mjere. Čak i nakon zatvaranje ugostiteljstva 29.11.2020. je zadržala jedne od najslabijih u EU

Vrh epidemije ako se gleda kroz prijenose (infekcije) bio je baš oko 25.11. i nikakve najstrože mjere nisu trebale. Želje prof. Kolarića se opet nisu ispunile!

25.11.2020.
Ako se Vlada odluči za strože mjere, koliko onda treba da osjetimo pad broja zaraženih? „Ja bih rekao četiri tjedna … tek za Božić.“

O tome koliko treba od zaraze do hospitalizacija i umrlih: „Ovo što imamo danas broj umrlih i broj ljudi u bolnicama, ti ljudi su se zarazili prije mjesec dana.“

O porastu epidemije na sjeveru Hrvatske iako je prije tvrdio da se epidemija sporije širi na sjeveru i Istri zbog kulturoloških razlika: „Ne bih ja to generalizirao, pričalo se …“

Izvor: RTL

Danas miljenik medija prof. Kolarić ima turneju po medijima, pa imamo prilike vidjeti kako se svađa sam sa sobom. Ujutro je tvrdio da treba tri tjedna da mjere počnu djelovati, sada četiri. Od zaraženih do umrlih i hospitalizacija treba četiri tjedna. Ukupno od uvođenja mjera do smrti dakle osam tjedana, ili skoro dva mjeseca. Srećom, vrhunac broja umrlih je bio za oko tri tjedna. Po prof. Kolariću, dakle, nikakve dodatne mjere nije ni trebalo uvoditi.
Lijepo je i da SDP-ovac prof. Kolarić napušta svoju vlastitu teoriju o kulturološkim razlozima širenja epidemije u dijelovima zemlje.

30.11.2020.
Koliko umrlih? “Da, nažalost je tako“ – kaže nam epidemiolog i član Vladina Znanstvenog savjeta prof. dr. Branko Kolarić koji je već prije iznio procjenu kako je realno očekivati da će u prosincu biti 80 preminulih dnevno od koronavirusa, a u siječnju 100. Njegova su predviđanja puno optimističnije od projekcija Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koji za siječanj predviđa da će od korone svaki dan umrijeti 150 osoba. Ako bi se doista ostvario taj sumorni scenarij, mjesečno bi umiralo preko četiri i pol tisuće ljudi, odnosno do proljeća bi to bilo preko 18 tisuća umrlih od COVID-a.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nažalost u prosincu su 4 dana bila s preko 80 preminulih od/sa koronavirusom. U siječnju ta brojka pada na ispod 30 iako je epidemiolog Kolarić najavljivao 100. Još jedna od izuzetno loših projekcija prof. Kolarića koji „voli matematiku“. Na čemu je bazirao te projekcije ostaje nepoznato. Jedino što je poznato da takve projekcije i neodgovorno iznošenje u javnost djeluju uznemirujuće i izazivaju paniku.

05.12.2020.
Dr. Branko Kolarić za Globus: “Oštre mjere stižu prekasno, trebalo ih je uvesti u rujnu”
“Sada su mjere morale biti snažnije i trebat će im nešto duže da bi pokazale učinak jer imamo puno zaraženih.”

Izvor: Jutarnji list

Nakon vrhunca vala stručnjak za epidemiologiju najavljuje da će mjerama trebati duže da bi pokazale učinak.

05.12.2020.
“Hitno moramo zatvoriti škole, mladi prenose zarazu u obiteljima i javnom prijevozu.”

Izvor: Hercegovina IN

Za sve su kriva djeca kaže epidemiolog Kolarić.

06.12.2020.
Apel 26

Izvor: Jutarnji list

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić je potpisnik famoznog Apela kojim se zahtijevaju najstrože mjere nakon vrhunca vala.

07.12.2020.
Zašto je potpisao Apel? „Ne mislim na Stožer ni na Vladu, ovo je pismo bilo namijenjeno javnosti, ali ima nekih pojedinaca koji umanjuju značaj ovoga, govore da epidemija samo što nije prošla, ovo pismo je namijenjeno da shvatimo da ćemo se s ovom epidemijom nositi još neko vrijeme…“
Izvor: N1

U Apelu se traže [budući da je epidemija izmakla kontroli] „najoštrije moguće mjere“. Tko bi trebao provesti te mjere nego Vlada. Da li se prof. Kolarić možda uplašio reakcije Vlade nakon Apela, pa umanjuje njegov značaj?

17.12.2020.
Da je obolio od COVID-19, za DNEVNIK.hr potvrdio je u SMS-u uz objašnjenje da zbog povišene temperature nema snage ni razgovarati. Rekao je i da zna gdje se zarazio, ali „Ne bih o tome dok se ne oporavim.“

Izvor: Dnevnik

Moguće je da se nije dovoljno pridržavao mjera za koje se zalagao. Naime kada mjere ne funkcioniraju onda je za sve kriv narod koji se ne pridržava ili balkanski mentalitet i slično. Nikad nam nije rekao gdje se zarazio iako je obećao.

18.12.2020.
Potpisuje međunarodni zahtjev za ‘strogom državnom intervencijom’ sve dok nemamo samo 40 slučajeva dnevno.

Zajedno s prof. Đikićem i prof. Jonjićem potpisuje međunarodni zahtjev, objavljen u jednom od najvažnijih medicinskih časopisa The Lancet u kojem se zagovaraju stroge mjere sve dok nemamo svega 10 slučajeva dnevno na milijun, odnosno ukupno 40 dnevno.

Izvor: The Lancet

Ovime daje dodatno tumačenje Apela i uvjerljivo pobija kasnije izvrdavanje da se njime nisu tražile “najoštrije moguće mjere”. Prof. Kolarić sigurno zna koja je težina objava u The Lancetu – puno veća nego svakodnevni nastupi po hrvatskim medijima.

10.01.2021.
“Mi smo na silaznom dijelu drugog vala. Sve zemlje se spremaju za treći val, koji je povezan uz blagdane i druženjima. Vidjet ćemo kako će se to kod nas razvijati. Trenutno je situacija povoljna, epidemiološki gledano – imamo učinke mjera koje smo uveli”, rekao je Kolarić.

Izvor: Nova TV

Sada je i epidemiologu Kolariću jasno da smo na silaznom dijelu vala. Jako je zanimljivo što sada imamo učinke mjera koje smo uveli a čitavo vrijeme traži strože mjere. Treći val se nije pojavio vezano uz blagdane i druženja.

18.01.2021.
“Danas je krenula nastava u nižim razredima osnovne škole, pa ćemo vidjeti što će biti dalje. Nakon toga ćemo se vidjeti – ako se otvori nešto od stvari koje su sada pod restrikcijama – hoće li rasti broj zaraženih, i drugo je ovaj novi soj ili varijanta virusa koji se efikasnije širi. Tu su dvije stvari, prvo je da se on brže širi pa imate porast broja zaraženih, a drugo je da ima veći R0 (prosječan broj ljudi koje će zaražena osoba dalje zaraziti), pa trebate za kolektivni imunitet procijepiti 90 posto ljudi, a za ovo je trebalo 70 posto,” kaže Kolarić.

Izvor: Slobodna Evropa

Rast zbog novog zaraznijeg soja je krenuo nekih dva mjeseca od ove izjave u kojoj epidemiolog implicira skorašnji rast zbog otvorenih škola.

21.01.2021.
Epidemiolog Branko Kolarić: “Najozbiljnija nuspojava je alergijska reakcija, ključno je odmah reagirati”

Izvor: Novi list

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić brka pojmove iz njegove struke. Alergijska reakcija nije isto što i nuspojava. O tome više OVDJE.

25.01.2021.
“Dobra vijest je da će u domovima za starije biti osigurano cjepivo kako bi oni koji su primili prvu dozu, mogli primiti i drugu. To nam je najranjivija skupina koju ćemo uskoro procijepiti i s drugom dozom cjepiva. Ti ljudi žive u 10 kvadrata od prošle godine, oni su najpogođenije ovom krizom, ne svi mi koji govorimo kako nam je teško. Dva tjedna nakon što prime svoju drugu dozu cjepivo, vjerujem da ćemo im omogućiti posjete i izlaske iz domova, što je velika stvar”, poručio je Kolarić.

“Epidemiološka situacija u Hrvatskoj na sreću se poboljšava. Prije 6 tjedana smo bili na vrhu Europe po broju novozaraženih dnevno, mjere koji su uvedene krajem studenog su dale veliki rezultat. To nam daje razloga za zadovoljstvo.”

Izvor: Tportal

To je uistinu dobra vijest. Osobe u domovima za starije su definitivno najugroženija skupina i svakako na njih prve treba utrošiti raspoložive doze cjepiva. Nikako ne bi bilo dobro cijepiti neke druge skupine prije reda.
Epidemiolog Kolarić sada hvali mjere iz studenog koje je oštro kritizirao i potpisao Apel 26 protiv tih mjera, tražeći „najstrože moguće mjere“.

06.02.2021.
Epidemiolog i član Vladina Znanstvenog savjeta Branko Kolarić izjavio je u subotu kako je skeptičan prema popuštanju epidemioloških mjera, a mišljenja je da ne bi značajno popuštao mjere nakon 15. veljače jer smo do sada od njih imali dobar efekt u suzbijanju širenja zaraze.

Izvor: Novi list

Nastavlja priču o uspješnim mjerama. Ne zna se kako su čudesno postale uspješne ako je tražio najstrože moguće. Vlada ga ni ovaj put nije poslušala.

10.02.2021.
“Nekih manjih razilaženja je bilo, ali generalno smo ovako zaključili da su mjere koje smo imali dale učinka. Promijenila nam se dinamika dolaska cjepiva. Ja bih rekao da tu trebamo procijepiti više ovih koji su ranjivi i da oni steknu imunitet, malo će ići toplije vrijeme, pa onda ići u značajnije popuštanje mjera”, kaže.

Glasine o cijepljenju preko reda čuo je i sam, kaže Kolarić.

“To je jako loša poruka, dakle, nije nikako dobra poruka”, smatra Kolarić. “Dakle, sva tri cjepiva sprječavaju smrt, tešku bolest, respirator, boravak u bolnici. Ja bih svojim roditeljima isto tako rekao. Ja sam se cijepio AstraZenecinim cjepivom”, zaključio je Kolarić.

Izvor: Dalmatinski portal

Epidemiolog Kolarić sada govori da je bilo nekih manjih razilaženja, valjda misli da ljudi ne pamte.
Kaže da bi procijepio ranjive i da je cijepljenje preko reda nešto jako loše. S njim se slaže i ministar Beroš koji kaže “Oduzimanje prava najugroženijima da se cijepe nije prihvatljivo i krajnje je moralno upitno” OVDJE
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić se jako brzo uspio cijepiti iako je nedavno prebolio COVID-19. Također je interesantno što se iz njegove izjave da primijetiti da se cijepio i prije svojih roditelja. Zapitajmo se kakav se liječnik cijepi prije ugroženih skupina, pa čak i prije vlastitih roditelja?

11.02.2021.
“Koji je prioritet – to je zaista bila odluka Vlade što će otvoriti, a meni osim škola ovo drugo nije toliko značajno da će nešto utjecati. Pitanje je hoće li utjecati otvaranje škola stranih jezika i igraonica za djecu. U nekim državama, prvenstveno u Velikoj Britaniji se taj UK (engleski) soj virusa bio proširio i među djecom, pa nam je to opasnost”, upozorava Kolarić.

Izvor: Slobodna evropa

Epidemiologu Kolariću osim škola drugo nije značajno. Glavno je držati škole zatvorene i poslati djecu na online nastavu.

14.02.2021.
O cijepljenju preko reda

Na 8:57 epidemiolog tvrdi da se ne bi smjeli cijepiti osobe mlađe od 65 godina ukoliko nemaju kronične bolesti.

Na 12:29 kaže da je cijepljenje preko reda loše ali da ne bismo smjeli otkrivati tko se cijepio preko reda.

Izvor: N1

Ispada li da se Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić ipak cijepio preko reda iako je prebolio COVID-19?

15.02.2021.
Koliko je ljudi imalo koronavirus? “Od tih samozvanih epidemiologa slušamo izjave mjesecima. Uzimaju se mnogi drugi parametri za procjenu i to je puno, puno manje, od 10 do 20 posto, 25 posto maksimum; nategnuto je i to”, procijenio je Kolarić za N1.

Izvor: Jutarnji list

Epidemiolog daje nekakvu paušalnu procjenu o prokuženosti s jako velikim rasponom. Pokazalo se da nije u pravu i da je svugdje u svijetu koronavirus rašireniji nego se mislilo. Veliko državno serološko istraživanje je potvrdio seroprevalenciju u Hrvatskoj još u siječnju od 25%, što pokazuje da je virus i do tada imalo bar 35% ljudi, da ne govorimo o sredini veljače. Zanimljivo je da prof. Kolarić ovako loše barata brojevima koji su mu baš struka.

19.03.2021.
Epidemiolog Branko Kolarić: ‘Mjere odmah ili će se bolnice opet napuniti kao u prosincu’

Upozorava da su škole mjesta iz kojih se širi zaraza britanskim sojem

Izvor: Večernji list

Opet u krivu pri zazivanju „mjera“
Tko je kriv? Djeca su kriva, škole su krive. Čudan je fokus prof. Kolarića na djecu.

24.03.2021.
Epidemiolog Kolarić traži da nastava ide online: Što čekamo?
“Zdravlje nam mora biti prioritet. Hrvatska ne smije zbog neodlučnosti propustiti priliku da COVID-19 opet stavimo pod kontrolu”, ustvrdio je epidemiolog, koji je uz status objavio i sliku na kojoj piše: “Što čekamo? Prebacivanjem škola na model online nastave smanjit ćemo rizik zaraze i ponovno opterećenje sustava.”

Izvor: Index

Epidemiolog Kolarić sve agresivnije zaziva zatvaranje škola. Čitavo vrijeme tvrdi da se treba bojati djece ne mareći za svima očigledne štetne posljedice online školovanja. Napomenimo da je dokazano da zatvaranje škola ne pridonosi značajno zaustavljanju širenja epidemije.

09.04.2021.
Epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH kaže nam kako je nesrazmjeran porast slučajeva među mlađima posljedica kombinacije nekoliko stvari.

Prvo, činjenica je da su stariji od 80 godina koji su izloženi najvećem riziku od hospitalizacija i smrti od COVID-a u domovima, procijepljeni, te da se stariji općenito više cijepe i stoga su dobro zaštićeni od korone. Sva istraživanja pokazala su naime, da se britanski soj virusa koji je zadominirao i Hrvatskom i ostatkom svijeta, lakše prenosi – što znači da je sada veći rizik od zaraze koronavirusom zbog aktivnosti za koje se prije smatralo da su prilično sigurne. Osim što je zarazniji pa se brže širi, soj B.1.1.7 je i virulentniji, što znači da uzrokuje ozbiljniju bolest, pa mnogi završavaju u bolničkim krevetima koji ne bi imali tako tešku sliku s wuhanskim virusom – napominje dr. Kolarić.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Branko Kolarić kao voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju najodgovorniji je za zdravlje starije populacije. Lažno prikazuje da su dobro zaštićeni od koronavirusa.
Ponovno navodi neistinu da novi soj uzrokuje ozbiljniju bolest od “starog soja”.

21.04.2021.
“Što se tiče epidemije i situacije u bolnicama, stojimo dosta loše. Trenutno nam nije povoljna situacija”, dodao je Kolarić, koji vjeruje da zaraženih sigurno ima i dosta više nego što je detektirano.

Djeca u školama doprinose širenju epidemije, kaže Kolarić. “Slično je bilo i prošle godine, kada smo uveli online nastavu, završili smo drugi val epidemije”, rekao je pa nadodao: “Sada imamo dostupno cjepivo, u studenome prošle godine ga nismo imali.

Izvor: Otvoreno

Stojimo loše kaže epidemiolog u trenutku kada smo prešli vrh trećeg vala.
Krivac? Djeca u školama. Pogrešno navodi da je drugi val pao kada se uvela online nastava. Drugi val počeo je padati koncem studenog.

22.04.2021.
3. Hoće li ikad biti kao prije pandemije?
Kolarić: “Hoće, kad nas se dovoljno cijepi.”
4. Kad ćemo moći skinuti maske? Kolarić: “Opet, kad procijepljenost bude na određenoj razini. S obzirom na trenutačan broj oboljelih ljudi i onih koji su preboljeli COVID-19, bit će to, najvjerojatnije, kad nas se cijepi 50-60 posto.”

Izvor: Večernji list

Još netočnih predviđanja stručnjaka Kolarića.

23.05.2021.
„55 posto procjepljenih je dovoljno za skidanje maske? – Prvom dozom da, a drugom dozom barem 30 posto cijepljenih da imamo.“

Izvor: RTL

Epidemiolog se nada skidanju maski. Obećanje ludom radovanje.

29.05.2021.
Gledajući sadašnju situaciju ja sam doista optimist, a za pandemiju možemo reći da će biti gotova onda kad postignemo potrebnu procijepljenost, odnosno kolektivni imunitet. Do tada ne možemo ni blizu zaključiti da je gotovo. Da bi bolest eliminirali morali bi imati 70 do 80-postotnu procijepljenost stanovništva. Na dobrom smo putu da to postignemo i stoga pozivam građane da se cijepe.

Nakon što je stiglo odobrenje EMA-e svakako da treba cijepiti i učenike jer bez kolektivnog imuniteta mi ovu pandemiju ne možemo zaustaviti – ponavlja Branko Kolarić.

Istraživanja pokazuju da postojeća cjepiva dobro odgovaraju i na indijski soj, a zasad se računa da imunitet nakon cijepljenja traje šest mjeseci, makar neke studije pokazuju da je i puno duži. Dvije nove studije pokazuju primjerice kako bi imunitet na koronavirus, za one koji su preboljeli COVID i primili cjepivo, mogao trajati doživotno.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Epidemiolog Kolarić se stalno razbacuje s nekim postotcima procijepljenosti. 50, 60 pa 70 i sada 80 posto. Stalno rastu a na kraju se ipak ispostavlja da nećemo eliminirati bolest. Zanimljivo je da takav veliki stručnjak samouvjereno tvrdi jedno pa stalno pomiče granice a stvarnost ga uporno demantira.

Kolarić se poziva na neke studije koje govore o doživotnom imunitetu i kako se mora cijepiti i djecu. Zanimljivo je da je već tada bilo poznato kako imunitet po cijepljenju prilično opada s vremenom no to nije spriječilo Kolarića i kolege da zagovaraju cijepljenje djece kako bi se dostigao mitski koleketivni imunitet. Pitamo se gdje su sada te studije?

07.06.2021.
Moguće ukidanje nošenja maski u prostorima gdje su svi cijepljeni “Zato nam treba cijepljenje. Virus nećemo u potpunosti eliminirati, ali je važno da smanjimo broj umrlih”, rekao je Kolarić.

Izvor: N1

Tjedan dana ranije stručnjak Kolarić govori o eliminaciji bolesti a sada da nećemo virus u potpunosti eliminirati. Što se promijenilo? Maske bi skidao s koliko ono posto procijepljenosti? Pogubili smo se: 55, pa s drugom dozom barem 30 ili ipak 50-60 posto ili ako se svi cijepimo?

16.06.2021.
Milanoviću nije jasno kako to da je Hrvatska gora od Švedske po smrtnosti. Branko Kolarić mu objašnjava: “Ne možemo se uspoređivati sa Šveđanima

U Švedskoj se ne pije toliko kava, nemamo grupiranje u kafićima, drugačiji je stil života, to je moja interpretacija, pa je kod njih generalno bilo nešto lakše kontrolirati epidemiju…”

Izvor: Tportal

Branko Kolarić jako je kritizirao švedski model a sada ispada da je njima lakše kontrolirati epidemiju jer ne piju kavu. Stručan komentar epidemiologa.

21.06.2021.
Danas 11 novih slučajeva. Epidemiolog Kolarić: ‘Tamo gdje je procijepljenost 80% mogle bi se ukinuti maske u zatvorenom’

Izvor: Telegram

Epidemiolog Kolarić ponovno izbacuje postotke potrebne za skidanje maski. Sada je na 80 posto. Pratimo dalje. Nije jasno kako to zaključuje kad se zna da i cijepljeni mogu biti zarazni. A i rekao je da maske nosimo samo zbog kapljičnog širenja. Zašto onda uopće maske kad se virus uglavnom širi aerosolom.

03.07.2021.
Ističe da je u prostoru bilo previše kontradiktornih informacija te da je bilo nedosljednosti u provođenju mjera od dužnosnika, javnih osoba. “To sve dovelo je do nepovjerenja i sad se to prelilo na cijepljenje. To je šteta koja je učinjena i sad se moramo izvlačiti iz te štete. Zabrinjavajuće mi je bilo da se zdravstveni djelatnici nisu u prvom krugu htjeli cijepiti, pogotovo medicinske sestre. Sve zdravstvene djelatnike koji se ne žele cijepiti poslao bih na ispit iz epidemiologije jer je cjepivo nešto što znamo i što ima velike kolektivne benefite. Individualna nuspojava jest moguća, ali to je prihvatljivo kada gledamo s etike populacijske razine. Cjepivo je nešto što će završiti ovu epidemiju, ali ne mislim da je prisila način.

Izvor: N1

Nije za prisilu ali ranije bi uvodio obvezno cijepljenje za pojedine sektore. Možda se predomislio?

16.07.2021.
Epidemiolog Kolarić: Treba završiti s masovnim okupljanjima za ovu sezonu.
“Ovo narančasto znači da smo ušli u jednu zonu gdje imamo porast broja slučajeva. Ja bih rekao da je to upozorenje da smo ušli u trend rasta. Za Stožer je to tamnocrveno alarmantno upozorenje da se nešto može napraviti”, rekao je Kolarić.

Izvor: Index

Epidemiolog Branko Kolarić pali alarm kako se turistička sezona zahuktava. Srećom nije ga se slušalo i turistička sezona je bila odlična, također i postsezona.

06.09.2021.
„Smiješno mi je da me nazivaju oštromjerašem i zastrašivačem. Očekujem oštrije mjere i strah me ove jeseni“

Izvor: Jutarnji list

Jednom od najposvećenijih oštromjeraša smiješno je da ga tako zovu, ali odmah očekuje ošrije mjere. Što reći, djeluje izgubljeno kao često do sada.

10.09.2021.
Zagovara cijepljenje djece : Na pitanje bi li trebalo spuštati dobnu granicu za cijepljenje djece, Kolarić navodi da znamo da je cjepivo sigurno i učinkovito. “Nekih nuspojava ima kod 0,016 posto cijepljenih. Svaki lijek ima nuspojave pa tako i cjepivo.“
Na pitanje voditeljice: “Znači, vi biste preporučili da se cijepe djeca starija od 12?”, potvrdno klima glavom.
Izvor: N1

Iako je već jasno da i cijepljeni šire virus, pa se preko djece ne može posstići imunitet krda, svejedno je za cijepljenje djece. Ne znamo ima li prof. Kolarić djecu.

29.09.2021.
Prokužit ćemo se! „Stava sam da je ovo zadnja jesen kada možemo govoriti o epidemiji jer ćemo se prokužiti. Vjerujem da će se još građana cijepiti, a dio razboljeti.“

Izvor: Jutarnji list

Prof. Kolarić još nije usvojio značenje osnovnog pojma „prokuženost“ koji je postotak, a ne možemo se „prokužiti“. Vjerojatno je mislio na prag imuniteta krda, ali nije pratio istraživanja koja kazuju da bi se epidemija mogla širiti zauvijek jer i cijepljeni budu zaraženi. I dalje ne razlikuje zaražene od oboljelih.

22.10.2021.
Kolarić: Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa

Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići.


Izvor: HRT

Stvarnost ga je demantirala. Cijepljenje nije spriječilo epidemiju jer cijepljeni također mogu širiti zarazu što je Kolarić mogao primjetiti u Izraelu preko ljeta.

Svi slučajno griješimo ali prof. Kolarić kao da opisuje vlastite sustavne greške. Primjerice Kolarić bi cijepio djecu a za one koje je zadužen kao voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju nije se iskazao. Puno smrti bilo bi izbjegnuto da su cijepljeni stariji ljudi.

Naravno da za Branka Kolarića ništa bez cijepljenja djece.

Fliperi, kuglice, stupci i barijere jedno, stvarnost drugo:

01.11.2021.
“Sjajan komentar Ante Tomića.” Napisao je Branko Kolarić na FB objavi te potom citirao Tomića:

“Čitao sam tako prije nekoliko dana kako je od korone negdje umrla mlada žena. Dvadesetsedmogodišnja zubarica. Nije se cijepila jer je htjela imati djecu, a čitala je na društvenoj mreži da cijepljeni, vrlo vjerojatno, ne mogu imati djecu. Nijedan liječnik nije mogao uvjeriti u suprotno. Pa, dobro, sad je to gotovo, pomislio sam. Svaka je sumnja otklonjena. Ona definitivno i neopozivo neće imati djecu. Ali ne zbog cjepiva, nego zbog neugodne biološke činjenice da je mrtva.
Okrutno je, znam, tako nešto kazati, ali ne mogu sebi pomoći. Ako je netko necijepljen umro, završio pod ledinom nakon što se odbio besplatno i bezbolno zaštititi u pet minuta, sada ću samo ravnodušno slegnuti ramenima. Žao mi je, ali mi nije žao…”.

Izvor: Direktno

Sramotna objava liječnika Kolarića.

10.11.2021.
“Obzirom na trenutni broj novozaraženih možemo očekivati da će bolničke krevete dnevno trebati 500 do 600 novih ljudi i uvođenje COVID potvrda je mjera koja je jako razumna u ovom trenutku” – dodao je Kolarić.

Izvor: Večernji list

U trenutku ove izjave prosječni broj novih hospitalizacija je bio ispod 250, te u 4. valu nije porastao preko 300. Drugim riječima, epidemiolog Kolarić je promašio 5 ili više puta.

10.12.2021.
“Covid-potvrde smanjuju rizik zaražavanja i omogućavaju sigurnije druženje i neke druge aktivnosti, istaknuo. Protivnici pak upozoravaju da mjere nisu razmjerne.
“Slažem se, ja bih da se to ujednači. Da mjera bude prihvaćena trebala bi imati jednakost u primjeni. Ne vidim zašto su uvedene samo u javni sektor, zašto nisu i drugdje, u privatni sektor”, kazao je.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Prof. Kolarić nije pratio literaturu i podatke iz stvarnog svijeta, pa vidio da i cijepljeni šire zarazu, te da većina zagovornika covid-potvrda priznaje da su one samo pritisak na cijepljenje.

31.01.2022.
“Stožer i vlast su odgovorni za veliki broj umrlih.”

Izvor: Index

Prof. Kolarić pokušava skrenuti pažnju s činjenice da je jedan od najodgovornijih za cijepljenje starijih, koji najviše umiru. Voditelj je Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

13.02.2022.
“Pozitivno je što će svakako neko vrijeme većina populacije imati imunitet stečen u valu uzrokovanim omikron varijantom, ali otvoreno je pitanje koliko je dugotrajan imunitet nakon bolesti s vrlo blagom kliničkom slikom. Ipak veliko širenje može dovesti do mutacija, što je jedan od razloga uvođenja epidemioloških mjera, kao i cijepljenja, za sve dobne skupine. Tako se pokušava spriječi brzo i nekontrolirano umnožavanje virusa što povećava broj mutacija i potencijalnu opasnost nove varijante od interesa.”

Izvor: Jutarnji list

Prof. Kolarić misli da su epidemiološke mjere potrebne jer smanjuju epidemiju, a da se baš u Hrvatskoj ne bi razvio opasni soj. Hrvatska ima oko 0,05% svih stanovnika svijeta.

19.02.2022.
“Zašto nam je smrtnost u Hrvatskoj tolika?

Najveći uzrok je niska cijepljenost populacije, uglavnom umiru necijepljene osobe.”

Izvor: 24sata

Prof. Kolarić neispravno tvrdi da je uzrok necijepljenost populacije. Glavni uzrok je necijepljenost starijih, i kašnjenje bustera. Možda ne govori o tome zato jer je jedna od najodgovornijih osoba za cijepljenje starijih u Hrvatskoj, a u medijima se umjesto za cijepljenje starijih zalagao za cijepljenje djece. Pitanje je zašto.

11.05.2022.
Kolarić za MS: Obrazovni sustav mora učiti ljude o dezinformacijama na internetu

Pitanje je kakva će nam “klinička slika” biti na jesen, a Kolarić kaže kako se tada očekuje novo cjepivo namijenjeno zaštiti i od omikron varijante. Podsjetimo, ta varijanta koronavirusa je zaraznija od prijašnjih te može zaraziti i cijepljene osobe, ali je cijepljeni ili ne osjete ili imaju vrlo blage simptome.

Problem su u stvari oni koji se nikad nisu cijepili, niti jednom dozom. Oni bi na jesen mogli imati nešto teže kliničke slike. Dakle, i sada ljudi koji su teže bolesni, velika većina njih nije cijepljena

Dakle, internet je preplavljen različitim informacijama koje su i dobre i loše odnosno točne i netočne. Ljude moramo učiti nekakve osnove – tko daje informaciju, kako izgleda, koji su potencijalni interesi… Dakle, tu ćemo morati raditi u obrazovnom sustavu na procjeni informacija koje dobijemo iz različitih izvora.

Izvor: Media servis

Prof. Kolarić preko dvije godine dezinformira javnost putem medija a sada za dezinformacije optužuje internet.

Dugo najavljivano modificirano cjepivo Kolarić očekuje na jesen. Problem je što su nove varijante u najavi a cjepivo se radi za omikron. To je nešto već viđeno u nedavnoj povijesti, cjepivo protiv originalnog soja nije učinkovito (za druge varijante) pa je rješenje struke i znanosti još doza tog istog cjepiva.

Šef NZJZ Andrija Štampar grubo obmanjuje javnost i iznosti neistine. U izvješću HZJZ-a jasno se vidi da je više od pola hospitaliziranih cijepljeno.



Ne može biti licemjernije nego ovo no to je nešto što smo od Kolarića navikli. Čak se na početku pandemije i sam hvalio svojim licemjerjem te ga je nastavio redovno demonstrirati zadnje dvije godine.
Categories: Znanstvenici

1 Komentar

Veronika čuljak · 3. listopada 2021. at 10:13

Hvala vam na trudu da pregledno vidimo re igranja vrlih znanstvenika, g Klarić vrluda i luta no zdušno se trudi ostati na službenom korona narativnu, dakle ne prati svjetske izvore, lamentira i govoreći o epidemiji najviše govori o sebi i tpm vladinim savjetu

Odgovori

Avatar placeholder

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.